Predstavnici Međunarodnog javnog pokreta ALLATRA pokrenuli su pitanja demokratske otpornosti i informacijskog pritiska na sastanku OESS-a u Beču
BEČ, Austrija – Od 16. do 17. ožujka 2026. godine, Dopunski sastanak OESS-a o ljudskoj dimenziji na temu "Zakonodavstvo za demokratsku otpornost" poslužio je kao platforma za raspravu o novim izazovima demokratskom upravljanju. Predstavnici Međunarodnog javnog pokreta ALLATRA pridonijeli su dijalogu govoreći na dvije plenarne sjednice i organizirali su poseban popratni događaj.
Popratni događaj pod nazivom "Antikultne mreže kao oblik zakonodavnog zauzimanja: Kako stigmatizacija potkopava demokratsko zakonodavstvo" usredotočio se na aktivnosti i narative povezane s međunarodnom antikultnom mrežom, ukorijenjenom u Rusiji, te njihov utjecaj na demokratske institucije u različitim zemljama.
Cilj događaja bio je istaknuti mehanizme putem kojih stigmatizirajući narativi utječu na javni diskurs, institucionalno donošenje odluka i zakonodavne procese. Govornici su iznijeli obrasce koji se ponavljaju, a koji se razvijaju kroz faze stigmatizacije, dezinformacija, institucionalnog pritiska i u konačnici, kriminalizacije.
Roman Gural iz Poljske predstavio je analitički okvir korišten za ispitivanje antikultne dinamike, izjavivši:
"Koja je metodologija antikultne mreže? Proučavajući dokumentirane slučajeve metodologije antikultne mreže iz nekoliko zemalja, istraživači su identificirali obrazac koji se ponavlja u tome kako se antikultna retorika razvija i negativno utječe na javni diskurs."
Govornik je napomenuo da, kada su takve koordinirane kampanje sustavno usmjerene na specifične društvene skupine, potkopavaju ravnopravno sudjelovanje i stvaraju uvjete za isključivanje, one mogu poprimiti karakteristike dosljedne informacijskom terorizmu — namjernom korištenju informacija za stvaranje straha, društvenih podjela i pritiska na demokratske sustave. U tom kontekstu, izražena je posebna zabrinutost glede kampanja povezanih s Ruskom udrugom Centra za proučavanje religija i sekti (RACIRS). Uzastopno etiketiranje i diskreditirajući narativi RACIRS-a nadilaze kritiku temeljenu na mišljenju i prelaze u trajne oblike informacijskog pritiska koji utječu na prava i demokratske zaštitne mehanizme.
Iren Schmuttermier iz Austrije naglasila je sustavni utjecaj antikultnih mehanizama na demokratske strukture, izjavivši:
"U biti, antikultizam je sustavni instrument za uništavanje demokracije i opravdavanje totalitarnog nasilja."
U njezinom govoru posebna je pozornost posvećena Ruskoj Federaciji kao studiji slučaja koja ilustrira dugotrajno ugrađivanje antikultne retorike u institucionalne i pravne okvire, što je dovelo do značajnog stezanja temeljnih prava unutar civilnog društva. Također se osvrnula na ulogu RACIRS-a, na čelu s Aleksandrom Dvorkinom, u oblikovanju narativa koji su pridonijeli marginalizaciji religijskih manjina i aktera civilnog društva u Ruskoj Federaciji.
Rasprava je također ispitala transnacionalnu dimenziju, uključujući ulogu Europske federacije centara za istraživanje i informiranje o sektama (FECRIS) u širenju antikultne retorike diljem europskih zemalja.
Karolina Hronova iz Češke naglasila je prekogranični utjecaj ove dinamike:
"Iste te metode hibridnog ratovanja stigmatizacije, dezinformiranja, institucionalnog pritiska i pokušaja zakonodavne manipulacije bile su i jesu raspoređene diljem europskih demokratskih zemalja."
Zaseban dio događaja bio je usmjeren na slučaj Međunarodnog javnog pokreta ALLATRA u Rusiji i Ukrajini, koji je predstavljen kao primjer kako koordinirane kampanje stigmatizacije koje organizira antikultna mreža pod vodstvom ruskog RACIRS-a mogu utjecati na percepciju javnosti i institucionalne pristupe čak i u suprotstavljenim geopolitičkim kontekstima. Spomenuta je odluka ukrajinskog suda od 25. veljače 2026. godine, kojom je utvrđeno da nema zakonske osnove za zabranu pokreta te je odbačena dokazna baza zbog metodološke nepouzdanosti i pristranosti.
ANTIKULTNA RETORIKA I DEMOKRATSKA OTPORNOST
Rasprava se bavila širim implikacijama antikultne retorike na demokratsku otpornost. Govornici su napomenuli da do demokratske erozije može doći ne samo nezakonitim radnjama, već i putem formalno zakonitih postupaka oblikovanih dugotrajnim informacijskim pritiskom.
Naglasili su da stigmatizirajući narativi često prethode zakonodavnom ili sudskom djelovanju utječući na percepciju javnosti. S vremenom takvi narativi mogu normalizirati isključivanje društvenih skupina i olakšati prihvaćanje restriktivnih mjera.
SLOBODA IZRAŽAVANJA I DEHUMANIZACIJA
Ključna tema popratnog događaja bio je odnos između slobode izražavanja i širenja dehumanizirajućih narativa. Iako sloboda izražavanja ostaje kamen temeljac demokratskih društava, govornici su istaknuli važnost razlikovanja legitimne javne rasprave od koordiniranih kampanja stigmatizacije i dezinformiranja.
Spomenuta je sudska praksa Europskog suda za ljudska prava, koja priznaje da sloboda izražavanja nosi odgovornosti i može biti podložna ograničenjima kada je to potrebno radi zaštite prava i dostojanstva drugih.
Veronika Amaya Lael Sabol iz Slovačke osvrnula se na širu informacijsku dimenziju problema:
"Sloboda izražavanja trebala bi služiti istini, pluralizmu i otvorenoj raspravi — a ne sustavnoj dehumanizaciji zajednica."
PLENARNE INTERVENCIJE
Tijekom prve plenarne sjednice, Dušan Valeček iz Češke adresirao je pitanje antikultnih mreža kao hibridne prijetnje demokratskim sustavima. Naglasio je da se pod krinkom borbe protiv takozvanih "opasnih sekti", takve mreže mogu uključiti u sustavne kampanje usmjerene na religijske manjine, građanske inicijative i branitelje ljudskih prava, dok istovremeno pokušavaju utjecati na zakonodavne i institucionalne procese.
Također je podsjetio da su slične zabrinutosti bile iznesene tijekom prethodnih događaja OESS-a te je ukazao na potrebu za daljnjom međunarodnom pozornošću na ovo pitanje.
Na trećoj plenarnoj sjednici, Jevgenija Malecka, umirovljena službenica za provođenje zakona i pravna savjetnica iz Latvije, usredotočila se na odnos između stigmatizacije, dezinformiranja i ograničavanja temeljnih prava.
Istaknula je da pogoršanje demokracije često počinje prije nego što se restriktivne mjere formalno usvoje, u fazi kada dugotrajni informacijski pritisak oblikuje percepciju javnosti.
Nadalje je napomenula da kada kampanje dezinformiranja sustavno prethode ograničenjima prava i sloboda, takve prakse mogu predstavljati oblik informacijskog terorizma s ciljem preoblikovanja demokratskog prostora putem psihološkog i institucionalnog pritiska.
Jevgenija je postavila pitanje trebaju li sudski nadzorni organi razviti jasnije standarde za identifikaciju slučajeva u kojima stigmatizirajuće informacijske kampanje mogu utjecati na legitimnost ograničenja nametnutih akterima civilnog društva.
Sudjelovanje Međunarodnog javnog pokreta ALLATRA na konferenciji OESS-a potvrdilo je važnost kontinuiranog međunarodnog dijaloga o odnosu hibridnih prijetnji, demokratskog zakonodavstva, slobode izražavanja i zaštite temeljnih prava.
Sudionici izaslanstva ALLATRA također su se aktivno angažirali s ostalim prisutnima na sastanku, uključujući diplomate, kreatore politika i predstavnike nevladinih organizacija, razmjenjujući perspektive i pridonoseći profesionalnom dijalogu tijekom cijelog događaja. Te su interakcije pružile priliku za uspostavljanje novih veza, raspravu o zajedničkim izazovima i jačanje međunarodne suradnje u rješavanju novih prijetnji demokratskim institucijama.
Rasprave u Beču tijekom OESS-a istaknule su potrebu za povećanom sviješću o tome kako koordinirana antikultna retorika može utjecati na demokratske sustave te su naglasile važnost zaštite demokratskih institucija i pravnih procesa od pritisaka temeljenih na informacijama.
O Međunarodnom javnom pokretu ALLATRA
Međunarodni javni pokret ALLATRA neovisna je, volonterska organizacija posvećena provođenju opsežnih istraživanja u geodinamici i ekološkim pitanjima. MJP ALLATRA prepoznat je po svom interdisciplinarnom pristupu proučavanju prirodnih katastrofa, promicanju međunarodne znanstvene suradnje te unapređenju ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Kao priznanje za svoju predanost zaštiti okoliša i očuvanju stvorenoga, Međunarodnom javnom pokretu ALLATRA dodijeljen je Apostolski blagoslov Njegove Svetosti pape Franje 2024. godine. Godine 2025., Njegova Svetost papa Leo XIV. također je podijelio Apostolski blagoslov predsjednici ALLATRA-e i svim njezinim volonterima.
Za upite medija, molimo kontaktirajte nas na [email protected]