Novi sveobuhvatni izvještaj analizira rizike od nanoplastike po zdravlje ljudi, ekosustave i okoliš

Uvrštavanje 592 citirana izvora čini ovaj izvještaj jednom od najsveobuhvatnijih otvorenih sinteza o ovom pitanju.

Izvještaj Globalnog istraživačkog centra ALLATRA „Nanoplastika. Sustavna analiza rizika po zdravlje ljudi, ekosustave i okoliš”

Washington D.C., 23. travnja 2026. — Globalni istraživački centar ALLATRA, međunarodno misaono središte sa sjedištem u SAD-u, najavljuje objavljivanje novog znanstvenog i analitičkog izvještaja „Nanoplastika. Sustavna analiza rizika po zdravlje ljudi, ekosustave i okoliš”. Rad se distribuira pod licencom CC BY 4.0 i namijenjen je za upotrebu znanstvenoj zajednici, regulatornim tijelima, institucijama politike i široj javnosti. Publikaciji je dodijeljen DOI: https://doi.org/10.65849/agrc.report.mnp.2026.04001 i dostupna je na web stranici Centra.

Izvještaj „Nanoplastika. Sustavna analiza rizika po zdravlje ljudi, ekosustave i okoliš” jedinstven je po tome što nadilazi podatke o razmjerima zagađenja plastikom ili pojedinačnim štetnim učincima. On zapravo pomaže u razjašnjavanju središnjeg pitanja: što konkretno čini nanoplastiku tako aktivnom u interakciji sa živim sustavima, uključujući organizam čovjeka. 

Izvještaj pokazuje da problem ne leži samo u količini plastike u okolišu, nego u činjenici da nakon raspada na čestice mikro- i nano- veličine, plastika učinkovito mijenja svoje ponašanje i svojstva. Ova svojstva omogućuju česticama plastike da stupaju u interakciju s proteinima, prodiru u stanične membrane, tkiva i zaštitne barijere organizma. Iz tog razloga, izvještaj predlaže da se nanoplastika ne promatra kao pasivna „plastična prašina”, nego kao nova klasa antropogenih čestica s vlastitom fizičko-kemijskom aktivnošću.

Što nanoplastiku čini opasnom za žive sustave

Prema izvještaju, kada plastika prijeđe u mikro- i nano- veličine, njezina se svojstva suštinski mijenjaju. Povećava se njezina specifična površina, raste kapacitet adsorpcije zagađivača i biomolekula, a uloge površinskog naboja, ζ-potencijala i međupovršinskih interakcija postaju izraženije. Na primjer, kako se čestice plastike smanjuju do nano-veličine, njihova specifična površina se dramatično povećava. Teorijske procjene pokazuju da jedan fragment plastike promjera oko 1 mm, po masi, može odgovarati približno jednom bilijunu nanočestica veličine oko 100 nm. Istodobno, njihova ukupna površina se povećava desetine tisuća puta. To značajno pojačava njihovu reaktivnost i biološku interakciju. Upravo taj prijelaz čini pitanje nanoplastike ne samo ekološkim, nego i biofizičkim problemom. 

Izvještaj naglašava da se mikro- i nanoplastika sada otkrivaju ne samo u oceanima i odlagalištima otpada, nego i u zraku, tlu, poljoprivrednim proizvodima, pitkoj vodi i hrani. Za ljude to zapravo znači kontinuiranu izloženost putem hrane, vode i udahnutog zraka. Čestice tako male veličine sposobne su za interakciju s epitelnim barijerama, staničnim membranama, imunološkim sustavom i unutarstaničnim strukturama. Izvještaj posebno ističe sposobnost nanoplastike da prelazi složene biološke barijere, uključujući crijevnu, krvno-moždanu i placentarnu barijeru. 

Publikacija stavlja poseban naglasak na mehanizme koji su već potkrijepljeni suvremenim eksperimentalnim i kliničkim podacima: formiranje proteinske korone, oksidativni stres, mitohondrijalna disfunkcija, narušavanje funkcija barijere, upalni odgovori i izmijenjene interakcije između čestica i stanica. Izvještaj također ispituje potencijalne posljedice po živčani, kardiovaskularni, imunološki, reproduktivni, respiratorni i mišićno-koštani sustav, kao i rizike za prenatalni i postnatalni razvoj. 

“Cilj ovog izvještaja je uspostavljanje preciznijeg znanstvenog okvira. Ovaj izvještaj predstavlja napor da se fragmentirani znanstveni podaci konsolidiraju u jedinstvenu mapu rizika i istraživačkih prioriteta. Nanoplastika zahtijeva ne samo mjerenje nego i dublje razumijevanje njezine fizičko-kemijske prirode i načina na koji stupa u interakciju s proteinima, membranama, barijerama i ekosustavima. Vjerujemo da proučavanje električnih svojstava i potencijalne unutrašnje arhitekture naboja nanoplastike može postati ključni smjer za buduće strategije ublažavanja rizika.”, rekao je dr. Johna Ahna, glavni autor izvještaja i član Znanstvenog savjetodavnog i istraživačkog vijeća Globalnog istraživačkog centra ALLATRA..

Izvještaj također ispituje utjecaj mikro- i nanoplastike na ekosustave. Ove čestice se mogu akumulirati u tlu, stupati u interakciju s korijenskim sustavom biljaka i mikrobiotom tla, kretati se kroz lance ishrane i sudjelovati u procesima bioakumulacije i biomagnifikacije. Posebni odjeljci bave se njihovim utjecajem na šumske ekosustave, insekte oprašivače, ptice, morski život i biosferne procese. 

Znanstvena novost: Zašto proučavanje električnih svojstava nanoplastike može biti ključ za njezino razumijevanje 

Jedan odjeljak izvještaja posvećen je električnim svojstvima nanoplastike. U znanstvenoj praksi se ζ-potencijal često koristi za opisivanje ponašanja čestica, što je parametar povezan s nabojem na granici čestice i tekućeg medija. Međutim, autori izvještaja postavljaju dublje pitanje: Je li ova karakteristika dovoljna za potpuno razumijevanje električne prirode nanoplastike?

Izvještaj formulira istraživačku hipotezu o mogućoj unutrašnjoj ili potpovršinskoj električnoj organizaciji nanoplastike. Drugim riječima, fokus nije samo na površinskom naboju, nego i na tome može li sama čestica posjedovati složeniju „arhitekturu naboja”, uključujući unutrašnje naboje, zamke naboja, dipolne strukture ili stanja slična elektretima. 

Ova hipoteza je važna ne zato što već nudi gotovo tehnološko rješenje. Njezin značaj leži drugdje; ona redefinira sam problem. Pitanje više nije samo: “Kako se nanoplastika može otkriti i kvantificirati?” Ono također postaje: “Možemo li razumjeti zašto ona stupa u interakciju sa živim sustavima na način na koji to čini i može li se njezina biološka reaktivnost smanjiti u budućnosti?”

Iz tog razloga, izvještaj predlaže razmatranje naboja, površinskih svojstava i unutrašnje električne organizacije čestica kao obećavajući smjer za buduća istraživanja. Ako je dio štetnih interakcija nanoplastike određen njezinim električnim svojstvima, onda razumijevanje tih svojstava može postati osnova za nove pristupe ublažavanju rizika. 

Praktični zaključci i preporuke izvještaja 

Među pravcima za procjenu i ublažavanje rizika od mikro- i nanoplastike, izvještaj ističe sljedeće: 

• razvoj usporedivih međunarodnih standarda za mjerenje mikro- i nanoplastike;
• proučavanje površinskog naboja, ζ-potencijala, formiranja proteinske korone i elektrokinetičkih svojstava nanočestica;
• procjenu dugoročnog utjecaja nanoplastike na zdravlje ljudi i ekosustave;
• istraživanje potencijalnih fizičkih i biofizičkih pristupa smanjenju biološke aktivnosti postojeće nanoplastike;
• uspostavljanje međunarodne istraživačke suradnje u razmjerima usporedivim s najvećim znanstvenim inicijativama prošlosti.

Izvještaj ukazuje na to da tradicionalni pristup rješavanju zagađenja plastikom – prikupljanje, razvrstavanje, recikliranje i mehaničko čišćenje okoliša – nije dovoljan za rješavanje problema već formiranih mikro- i nano-frakcija. Kada se plastika jednom razgradi do ovih veličina, postaje praktički nemoguće potpuno je ukloniti iz biosfere. Stoga su, pored smanjenja emisija i poboljšanja praćenja, potrebni novi istraživački programi za ublažavanje štetnih interakcija između nanoplastike i živih sustava.

“Vjerujemo da pitanje nanoplastike ne zahtijeva fragmentiran odgovor, nego međunarodni znanstveni program. To nije samo pitanje ekologije, nego i medicine, biofizike, toksikologije, klimatologije i javnog zdravlja.”, dodala je Karolína Hronová, koautorica izvještaja i članica Znanstvenog savjetodavnog i istraživačkog vijeća Globalnog istraživačkog centra ALLATRA.

Nanoplastika kao tema međunarodnog znanstvenog dijaloga 

Kako bi se skrenula pozornost na rastuću prijetnju mikro- i nanoplastike kao nevidljivog, a sve opasnijeg oblika zagađenja koji nadilazi tradicionalne brige o okolišu i javnom zdravlju, Globalni istraživački centar ALLATRA, uz podršku zastupnika u Europskom parlamentu Ondřeja Knoteka, organizirao je konferenciju o nanoplastici u Europskom parlamentu 24. veljače 2026. godine. Govornici na konferenciji bili su predstavnici Globalnog istraživačkog centra ALLATRA iz Sjedinjenih Američkih Država, Izraela, Njemačke i Češke Republike.

A. Ragusa, J. Kára, O. Knotek, M. Burns, Maryna Ovtsynova, John Ahn, A. Kotlyar i A. Masny u Europskom parlamentu tijekom konferencije „NANOPLASTIKA: SKRIVENE VEZE I NASTAJUĆI RIZICI”, 24. veljače 2026. godine.

Izvještaj  “Nanoplastika. Sustavna analiza rizika po zdravlje ljudi, ekosustave i okoliš” javno je dostupan na: https://allatra.org/global-research-center/publications/agrc.report.mnp.2026.04001 .

DOI: https://doi.org/10.65849/agrc.report.mnp.2026.04001

O Globalnom istraživačkom centru ALLATRA 

Globalni istraživački centar ALLATRA je specijalizirani istraživački centar koji provodi znanstvenu analizu globalnih ekoloških, klimatskih i društvenih procesa. Centar djeluje pod okriljem Allatra IPM USA 501(c)(3), funkcionira na volonterskoj osnovi, ne prima financiranje od stranih vlada i objavljuje svoje materijale u otvorenom pristupu za znanstvene institucije, regulatorna tijela, medije i širu javnost.

Objavljuju: DC NEWS NOW, FOX 44, FOX 2, Associated Press, NBC 4, NBC 8, ABC 8, ABC 33, CBS 8, CBS 42 i drugi mediji. 

Za upite medija, molimo kontaktirajte nas na [email protected]