GLOBALNI ISTRAŽIVAČKI CENTAR ALLATRA PREDSTAVLJA

NANOPLASTIKA
PRIJETNJA ŽIVOTU

Nevidljivo izumiranje: Kako mikro- i nanoplastika prodiru u svaki organ, narušavaju impuls života i prijete svim živim sistemima.

POGLEDAJTE DOKUMENTARNI FILM

Nagrade

Nagrade koje je osvojio film NANOPLASTIKA. PRIJETNJA ŽIVOTU
na međunarodnim filmskim festivalima

Mannheim Arts And Film Festival
Januar 2026.
NAJBOLJI DUGOMETRAŽNI FILM O ZDRAVLJU I MEDICINI
London Independent Film Awards
Januar 2026.
NAJBOLJI DOKUMENTARNI FILM
Mannheim Arts And Film Festival
Januar 2026.
NAJBOLJI DUGOMETRAŽNI FILM O OKOLIŠU I KLIMI
Latitude Film Awards
Februar 2026.
NAJBOLJI DUGOMETRAŽNI DOKUMENTARNI FILM
Eastern Europe Film Festival
Februar 2026.
NAJBOLJI DOKUMENTARNI FILM
Nature Without Borders International Film Festival
Proljeće 2026.
DUGOMETRAŽNI DOKUMENTARNI FILM NA TEMU EKOLOGIJE
Cine Paris Film Festival
Juni 2026.
World Film Festival u Cannesu
Juni 2026.
NAJBOLJI DUGOMETRAŽNI DOKUMENTARNI FILM
World Film Festival u Cannesu
Juni 2026.
NAJBOLJI FILM NA TEMU EKOLOGIJE
Cinema Royal Paris Edition
August 2026
Winner

O dokumentarnom filmu

Predstavljen od strane Globalnog istraživačkog centra ALLATRA, ovaj istraživački dokumentarac okuplja globalne naučne dokaze o potencionalnom uticaju mikro- i nanoplastike i predstavlja ih u pristupačnom, naučno-popularnom formatu.

Film otkriva kako su mikro- i nanoplastika prodrle u svaki kutak planete i kako mogu ući u organe ljudskog tijela, uključujući mozak, srce i krvotok, te pod određenim uslovima ometati i sam početak života.

Ovo istraživanje proučava potencijalni utjecaj elektrostatički nabijene nanoplastike na ćelijsku komunikaciju i analizira podatke koji ukazuju na njenu moguću povezanost s procesima starenja, onkogenezom, promjenama u imunom sistemu, poremećajima reproduktivnog zdravlja i stanjem ekosistema.

Ovaj film, nastao u saradnji sa svjetski priznatim naučnicima, istražuje širok spektar pitanja u vezi s mikro- i nanoplastikom. Autori proučavaju trenutne naučne podatke o potencijalnim rizicima koje ove čestice mogu predstavljati po ljudsko zdravlje i okoliš, istovremeno raspravljajući o mogućim dugoročnim posljedicama za sadašnje i buduće generacije.

Vizuelizacija potencijalnih oštećenja uzrokovanih nanoplastikom

Film sadrži originalne naučne animacije koje vizualiziraju mehanizme o kojima se raspravlja u naučnoj literaturi u vezi s potencijalnim utjecajem nanoplastike na ćelijske procese, uključujući njihovu moguću interakciju s ionskim kanalima, mitohondrijima, neurotransmiterskim sistemima i DNK.

Prema nizu studija, mikro- i nanoplastika otkrivena je u različitim ljudskim tkivima i organima, uključujući mozak, crijeva, srčani mišić, kao i endokrine i reproduktivne organe.

Iz filma Nanoplastika. Prijetnja životu

Istaknuti stručnjaci

Glasovi nauke

Prof. Sarju Ganatra, dr. med. (SAD)

Kardio-onkolog; direktor Programa kardio-onkologije; medicinski direktor održivosti, Lahey Hospital & Medical Center; osnivač Sustain Health Solutions

Prof. Lukas Kenner, dr. med. (Austrija)

Patolog i istraživač raka, Medicinski univerzitet u Beču; direktor Instituta za primijenjenu metabolomiku Christian Doppler; naučni direktor projekta microONE

Prof. Antonio Ragusa, dr. med. (Italija)

Ginekolog i opstetričar
Odjel za opstetriciju bolnice Sassuolo S.p.A., Modena, Italija

Dr. Jeffrey P. Long, dr. med. (SAD)

Radijacijski onkolog, stručnjak za uticaje faktora okoliša na zdravlje ljudi

Prof. Valeriy A. Etkin (Izrael)

Osnivač i direktor Instituta za integrativne studije; član Evropske akademije prirodnih nauka; stručnjak i lider u istraživanjima termodinamike, bioenergetike i fizike

Dr. Dušan Materić (Njemačka)

Analitički naučnik za okoliš; šef istraživačke grupe za mikroplastiku, nanoplastiku i elemente, Helmholtz centar za istraživanje okoliša

Dr. Elke Ludewig (Austrija)

Voditeljica opservatorije Sonnblick; voditeljica Evropskog centra za poređenje oblaka i ambijenta (ECCINT); stručnjakinja za istraživanje okoliša i klime

Prof. Dr. Paul D’Abzac, Bolivia

Hemičar vode i mikrobiolog, Bolivijski katolički univerzitet; koordinator Centra za istraživanje u egzaktnim naukama i inženjerstvu (CICEI); vodeći naučnik, projekti integrisanog upravljanja vodama; stručnjak za svojstva vode, dinamiku zagađenja i uticaje na okoliš

Liliana Cáceres Sánchez, Bolivia

Biolog, ekotoksikologija i zdravlje okoliša; PhD istraživačica, zoologija: biodiverzitet i toksikologija, Univerzitet Hasselt. Oblast istraživanja: mikro- i nanoplastika, regeneracija i uticaji zagađenja na ljudsko zdravlje i okoliš

Prof. David Baracchi, Italija

Profesor zoologije i etologije, Univerzitet u Firenci; šef Laboratorije za kognitivnu i bihevioralnu ekologiju (BeeLab); pionir u eksperimentalnim istraživanjima efekata mikroplastike na zdravlje, kogniciju i društveno ponašanje pčela

Domaćin filma

Dr. John Ahn, SAD

PhD, MBA

Naučno-savjetodavno i istraživačko vijeće Globalnog istraživačkog centra ALLATRA

MBA, INSEAD, France, 2017. god.

PhD iz hemijskog inženjerstva, TU München, Njemačka, 2013. god.

MS iz hemijskog inženjerstva, UC Berkeley, SAD, 2008. god.

BSc iz hemijskog inženjerstva, Penn State, SAD, 2006. god.

John Ahn, PhD, MBA, istaknuti je stručnjak priznat po izgradnji puteva između vrhunskih istraživanja i komercijalnog uticaja. Uz multidisciplinarnu stručnost u hemiji, naukama o životu, inženjerstvu i razvoju poduhvata, dr. Ahn pokreće održive inovacije prenoseći otkrića iz rane faze u skalabilne tehnologije koje rješavaju hitne globalne izazove.

Ulazimo u ključni moment u našem razumijevanju nanoplastike. Iako se još uvijek uveliko zanemaruje, sve veći naučni dokazi pokazuju da bi ovo mogla biti najznačajnija kriza okoliša i javnog zdravlja našeg vremena. Kroz ovaj film nadam se da ću učiniti vidljivim stvarni obim oštećenja uzrokovanih nanoplastikom, istaknuti rad vodećih naučnika, doprinijeti konstruktivnom globalnom dijalogu i inspirisati kolektivne napore za zaštitu budućih generacija.

Dr. John Ahn

Šta je nanoplastika?

Nanoplastika su čestice plastike manje od 1 mikrometra — oko 1/1000 širine ljudske kose. Ove nanočestice nastaju kada se veća plastika raspada ili se proizvodi u mikroskopskim razmjerama.

Nanoplastika može proći biološke barijere, uključujući složene, kao što su krvno-moždana barijera i placentarna barijera.

Nalazi se u flaširanoj vodi, morskim plodovima, soli, pa čak i u zraku koji udišemo.

Ključne teme istražene u filmu

1. Potencijalno hitna zdravstvena situacija

Sve veći broj istraživanja proučava kako nanoplastika stupa u interakciju sa ćelijama i tjelesnim tkivima. Istraživači analiziraju njenu moguću ulogu u ćelijskim poremećajima, uključujući izmijenjenu funkciju mitohondrija, upalne reakcije, oksidativni stres i oštećenje genetskog materijala. Ovi mehanizmi se ispituju kao potencijalni faktori koji doprinose različitim hroničnim stanjima. Autori filma ističu hitnu potrebu za daljim proučavanjem mogućih utjecaja ove izloženosti na javno zdravlje i zdravstvene sisteme.

2. Neizbježno
zagađenje

Mikro- i nanoplastika neprestano prodiru u sve: tlo, vodu, zrak i žive organizme, te već postaju dio lanca ishrane. U prosjeku, osoba može unijeti oko 250 grama plastike godišnje samo putem hrane i udahnuti do 106.000 čestica plastike tokom samo dvosatne šetnje.

3. Prodiranje u organe

Nanoplastika može zaobići biološke barijere (uključujući crijevnu barijeru, krvno-moždanu barijeru, placentnu barijeru itd.) i može se nakupljati u mozgu, srcu, krvnim sudovima, jetri, testisima i jajnicima. Kada dospije unutar ćelija, može poremetiti ionske kanale, uzrokovati oksidativni stres, disfunkciju mitohondrija i hroničnu upalu, što sve potencijalno može imati sistemski utjecaj na reproduktivno zdravlje, kao i na nervni i kardiovaskularni sistem.

4. Mogući električni poremećaj na ćelijskom nivou

Nanoplastika se nakuplja i kontinuirano zadržava elektrostatički naboj na svojoj površini, što može izobličiti električne signale između ćelija, izmijeniti njihov membranski potencijal i poremetiti funkcionisanje ionskih kanala i transport elektrona u mitohondrijima. Takvo ometanje potencijalno može dovesti do srčane aritmije, metaboličkih poremećaja i kognitivnog pada.

5. Mogući kolaps biološke koordinacije

Elektrostatički nabijena nanoplastika može poremetiti prijenos nervnih impulsa, što može dovesti do poremećaja srčanog ritma, mišićnih kontrakcija, imunoloških odgovora i metabolizma. To može rezultirati aritmijama, respiratornim zatajenjem, kognitivnim oštećenjem i ubrzanom neurodegeneracijom.

Biološki putevi putem kojih nanoplastika potencijalno može naštetiti organizmu
Izloženost nanoplastici i rizik po reproduktivno zdravlje
6. Potencijalna šteta po plodnost i reprodukciju

Sve veći broj studija fokusira se na potencijalni utjecaj mikro- i nanoplastike na reproduktivno zdravlje. Istraživači analiziraju dokaze o njihovom prisustvu u reproduktivnim organima, njihovim potencijalnim efektima na spolne ćelije i njihovoj sposobnosti da prođu kroz placentnu barijeru. Ovi mehanizmi se ispituju kao potencijalni faktori rizika za neželjene ishode trudnoće i poremećaje u razvoju fetusa.

7. Mogući kognitivni i neurološki pad

Sve veći broj studija istražuje kako nanoplastika može utjecati na centralni nervni sistem. Istraživači procjenjuju njen potencijalni utjecaj na rad neurona, neurotransmiterske sisteme i mitohondrije, kao i njenu ulogu u pokretanju upalnih procesa u mozgu. Ovi mehanizmi se smatraju potencijalnim faktorima koji doprinose povećanom riziku od razvoja niza neuroloških i neuropsihijatrijskih stanja, uključujući depresiju, anksiozne poremećaje, poremećaj hiperaktivnosti i deficita pažnje (ADHD), Alzheimerovu bolest, Parkinsonovu bolest i epilepsiju.

8. Kolaps biodiverziteta
i ekosistema

Nanoplastika može poremetiti navigaciju životinja (ptica), elektrorecepciju (riba) i komunikaciju oprašivača (pčela), uz moguće oštećenje korijena biljaka i usvajanja hranjivih tvari. To bi moglo dovesti do degradacije ekosistema i opadanja populacija.

9. Jačanje klimatskih
nepogoda

Sve veći broj istraživanja fokusira se na potencijalnu ulogu mikro- i nanoplastike u klimatskom sistemu Zemlje. Istraživači analiziraju njihov mogući utjecaj na formiranje oblaka, padavine i interakcije između okeana i atmosfere. Neki istraživači sugerišu da bi ovi procesi mogli dodatno doprinijeti promjenama klimatskih uslova i ozbiljnosti određenih ekstremnih vremenskih događaja.

Samopojačavajuća petlja: Nanoplastika i klimatski haos
Potencijalni uticaj nanoplastike akumulirane u mozgu na ljudsko zdravlje
10. Hitna potreba za
globalnim djelovanjem

Razmjeri širenja mikro- i nanoplastike, zajedno s njenim širokim spektrom potencijalnih utjecaja — od embrionalnog razvoja do stanja ekosistema — čine međunarodnu naučnu saradnju posebno ključnom. Rješavanje ovog složenog interdisciplinarnog izazova jasno će zahtijevati koordinirane napore istraživača, medicinske zajednice, organizacija za zaštitu okoliša i vladinih institucija širom svijeta.

O Globalnom istraživačkom centru ALLATRA

Globalni istraživački centar ALLATRA je međunarodni istraživački centar (think tank) koji se bavi kritičnim planetarnim izazovima kroz rigoroznu naučnu analizu, sveobuhvatnu procjenu rizika i preporuke politika zasnovane na dokazima.

Djelujući u okviru zakonskog okvira Allatra IPM SAD, neprofitne organizacije 501(c)(3), centar provodi multidisciplinarna istraživanja na području dinamike prirodnih katastrofa, klimatskih i geofizičkih rizika, uticaja mikro- i nanoplastike na ekologiju i zdravlje, te globalnih ljudskih prava i interkulturalne saradnje.

Rad Globalnog istraživačkog centra ALLATRA integriše naučno istraživanje sa strateškim i operativnim smjernicama kako bi podržao informisano donošenje odluka na globalnom nivou.

Čitati detaljnije